Forum

HOME

O UDRUZI

ŠTO JE
DISLEKSIJA?

SIMPTOMI
DISLEKSIJE

TERAPIJA
DISLEKSIJE

DISGRAFIJA

DISLEKSIJA I
MATEMATIKA

DISKALKULIJA

RJEČNIK
TERMINA

KOME SE JAVITI,
ŠTO ČINITI?

USTANOVE,
LOGOPEDI

SAVJETI RODITELJIMA
I UČITELJIMA

HIPERAKTIVNOST

RAZNI TEKSTOVI O DISLEKSIJI I
SLIČNIM TEMAMA

PRAVA
DJECE S
DISLEKSIJOM
ŠKOLAMA

ZAKONI I PROPISI

KAKO TEKST
PRILAGODITI
DISLEKTIČARIMA

POZNATI
DISLEKTIČARI

PROJEKTI I AKTIVNOSTI

DISLEKSIJA I
KNJIŽNICE

DOGAĐANJA

LITERATURA I
POMAGALA

download - BILTEN I TEKST WEB STRANICE

EVROPSKA UDRUGA ZA
DISLEKSIJU

LINKOVI

ABOUT US

DYSLEXIA IN
CROATIA

 

 

KAKO PREPOZNATI DISLEKSIJU -
SIMPTOMI DISLEKSIJE

Jadranka Bjelica, prof. logoped

 

RANI "SIGNALI MOGUĆEG RAZVOJA DISLEKSIJE- PREDŠKOLSKA DJECA
SIMPTOMI DISLEKSIJE - ŠKOLSKA DJECA
SIMPTOMI DISLEKSIJE U ODRASLIH OSOBA
JE LI TO DOISTA DISLEKSIJA?

 

RANI "SIGNALI" MOGUĆEG RAZVOJA DISLEKSIJE
- PREDŠKOLSKA DJECA

Većina istraživanja na području disleksije bavi se pokušajem da se otkrije uzrok nastanku disleksije, što je bez sumnje, vrlo važno. Potvrđeno je da je disleksija uglavnom konstitucionalno uvjetovana, sa sve većom sigurnošću možemo tvrditi da može biti genetski uvjetovana, ali zna se dogoditi da bude i stečena tijekom života kao posljedica fizičke traume u određenim područjima mozga. Važno je reći da svi rizični faktori tijekom trudnoće, prije, za vrijeme i neposredno nakon poroda, mogu, ali i ne moraju biti uzrocima pojavi disleksije. Zbog toga se takvi anamnestički podaci ne mogu uzimati kao kriterij rizika nastanka disleksije. Ali važno je znati i da je, ako se u djeteta pojave simptomi disleksije, jako bitno proučiti sve anamnestičke podatke koji nam mogu dati smjernice za tretman i terapiju. Posebno ako je riječ o tzv. rizičnoj djeci, koja se i inače longitudinalno prate. Pritom je dobro napraviti još neke dodatne preglede i pretrage (EEG npr.).
Najvažnije je, ipak, promijeniti uobičajeno mišljenje i zabludu prema kojoj osoba mora prvo biti neuspješna kako bismo je prepoznali kao osobu s disleksijom.

 

Upitnik za roditelje - zaokružiti DA ili NE

1. Obiteljska anamneza - je li netko u obitelji imao slične teškoće?

DA NE
2. Je li bilo većih problema tijekom trudnoće? DA NE
3. Je li bilo većih problema neposredno prije, za vrijeme i neposredno nakon porođaja?
DA NE
4. Je li kod djeteta kasnio razvoj motorike? DA NE
5. Je li kod djeteta kasnio razvoj govora? DA NE
6. Je li dijete dulje upotrebljavalo fraze koje zamjenjuju riječi?
DA NE
7. Ima li dijete teškoće pri pravoj uporabi neke riječi? DA NE
8. Je li dijete "konfuzno" u prostoru i vremenu? DA NE
9. Ima li dijete teškoće u verbalnom izražavanju svojih misli?
DA NE
10. Pokazuje li dijete "čudnu" motoričku nespretnost u nekim područjima (spoticanje, preskakanje), a neočekivanu spretnost u drugim ( npr. manipulacije Lego - kockama)?



DA NE

11. Je li dijete nesigurno u tomu koju ruku upotrijebiti u uobičajenim i inače automatskim postupcima?
DA NE
12. Ima li dijete i dalje teškoće s oblačenjem, obuvanjem, vezivanjem ?
DA NE
13. Pokazuje li dijete "čudne" teškoće u učenju pjesmica s rimom?
DA NE
14. Ima li dijete teškoće pri ponavljanju i oponašanju ritma?
DA NE
15. Ima li dijete neuobičajene teškoće pamćenja (zaboravlja vremenski bliske događaje, a pamti vremenski puno zahtjevnije)?

DA NE
16. Pokazuje li dijete posebno zanimanje za slušanje priča?
DA NE
17. Ima li dijete teškoće pri praćenju i ponavljanju slijeda riječi u rečenici ( teško igra igre riječima gdje treba ponavljati što je čulo)?

DA NE
18. Ima li dijete teškoće u pamćenju i svladavanju dvije i više govornih instrukcija u nizu?
DA NE
19. Ima li dijete razdoblja "blistavosti" i potpunih "blokada"?
DA NE
20. Ima li dijete "dobre" i "loše" dane bez vidljivog razloga?
DA NE
21. Ima li dijete teškoće u organiziranju radnog dana i slobodnog vremena?
DA NE

Ako je odgovor na većinu ovih pitanja "DA",
bilo bi mudro potražiti savjet stručnjaka.

 

 

SIMPTOMI DISLEKSIJE - ŠKOLSKA DJECA

Prilikom utvrđivanja postojanja disleksije dobro je znati podatke iz prije navedenog upitnika za roditelje - oni mogu dodatno potvrditi sumnju i usmjeriti ispitivanje. Dobro je još usmjeriti pozornost na sljedeće:

Kako prepoznati dijete s disleksijom u razredu
- opći pokazatelji za učitelje

1. Čini li vam se da vas dijete često zbunjuje, a ne znate razlog?
DA NE
2. Jesu li standardi njegovog rada nepostojani, nepouzdani?
DA NE
3. Ima li teškoće zapamtiti nekoliko instrukcija? DA NE
4. Pravi li "čudne" pogreške u čitanju i pisanju? DA NE
5. Ima li problema kod prepisivanja s ploče? DA NE
6. Ima li teškoće ili radi matematiku na "čudan" način?
DA NE
7. Iznenađuje li vas količinom truda koji ulaže u rad i slabim rezultatima rada?
DA NE
8. Je li nespretno u nekim područjima, a vrlo spretno u nekim drugim?
DA NE
9. Ponaša li se često kao razredni "klaun", a vama se čini da nije stvarno veselo i sretno?
DA NE
10. Čini li vam se da vas uglavnom ne sluša? DA NE
11. Čini li vam se da je lijeno i da mu nije stalo? DA NE
12. Čini li vam se da nije koncentrirano, da je lako otklonjive pažnje?
DA NE
13. Ima li "dobre" i "loše" faze i dane? DA NE
14. Je li zbunjeno u prostoru i vremenu, posebno u određivanju lijevo - desno?
DA NE
15. Puno je bolje u usmenom izražavanju? DA NE

Specifične teškoće povezane s čitanjem

  • teškoće u povezivanja grafema s fonemom (slovo - glas),
  • teškoće u povezivanju glasova i slogova u riječi,
  • strukturalne pogreške - premještanje ili umetanje (vrata-trava, novi-vino),
  • zamjene grafički sličnih slova (b-d, b-p, m-n, n-u, a-e, s-z, š-ž, dobar-bodar, bebica-dedica, bili-pili, nema-mene),
  • zamjene fonetski sličnih slova (d-t, g-k, b-p, z-s, drži-trž, brati-prati, grije-krije),
  • zamjene slogova (on-no, ej-je, mi-im, do-od),
  • zamjene riječi - pogađanje (mračni-mačka, dobar-obad),
  • dodavanje slova i slogova (brada-barada, mrkva-markva, brod-borod),
  • ponavljanje dijelova riječi (nasmijanini, ramemena),
  • teškoće u praćenju slovnog ili brojčanog niza (slon-soln, 12-21),
  • teškoće u slijedu smjera čitanja (gore-dolje, lijevo-desno),
  • vraćanje na već pročitani red,
  • izostavljanje riječi i cijelih redaka,
  • čitanje jedne riječi na nekoliko pogrešnih načina.

Nespecifične teškoće povezane s čitanjem -
mogu ih imati i djeca koja nemaju disleksiju

  • sporost, različite blokade i stanke,
  • poremećen ritam i izražajnost čitanja,
  • nejasna i površna artikulacija,
  • čitanje napamet i po prilici,
  • slabo razumijevanje pročitanog.

Specifične teškoće povezane s pisanjem

  • teškoće u povezivanju fonema s grafemom,
  • zamjene grafički ili fonetski sličnih slova,
  • produljeno "zrcalno" pisanje slova ili brojki,
  • strukturalne pogreške (umetanje, dodavanje, premještanje),
  • izostavljanje slova, dijelova riječi ili riječi,
  • teškoće u slijedu smjera pisanja.

Nespecifične teškoće povezane s pisanjem-
često ih imaju i djeca bez disleksije

  • sporost, neurednost u radu, slabija čitljivost rukopisa,
  • teškoće pri uporabi pravopisnih i gramatičkih pravila,
  • narušen osjećaj za sintaksu.

 

Osim simptoma povezanih s čitanjem i pisanjem, često osobe s disleksijom imaju i specifične teškoće u nastavi matematike, što je detaljnije objašnjeno u poglavlju "Disleksija i matematika".


Većina navedenih simptoma može se pojaviti u velikog broja djece koja nemaju disleksiju, što često zbunjuje roditelje i učitelje. Međutim, osnovna je razlika kvantitativna i kvalitativna. Simptomi u osoba s disleksijom su brojniji, jače izraženi i dugo traju.

 

 

SIMPTOMI DISLEKSIJE U ODRASLIH OSOBA

Opći simptomi

  • nerazmjer između općih sposobnosti i jezičnih vještina,
  • variranje razine rada - "dobri" i "loši" dani,
  • konfuznost, teškoće u organizaciji radnog dana i slobodnog vremena,
  • slabija kratkotrajna radna memorija,
  • nedovoljna preciznost u prostoru i vremenu ( lijevo-desno, istok-zapad .. ),
  • teškoće u sekvencioniranju (abecedni red, mjeseci u godini, tablice, liste instrukcija, rođendani .. ),
  • problemi u pamćenju vremena, "gubljenje" vremena,
  • teškoće u uočavanju rime,
  • teškoće u razumijevanju humora izraženog riječima,
  • teškoće u konverzaciji - treba im vremena za procesuiranje, pronalaženje pravog izraza,
  • teškoće u koordinaciji prostora, vremena i događaja,
  • netočna (uglavnom lošija ) slika o sebi - lijen sam, nedostatno pažljiv...

Simptomi vezani uz učenje i edukaciju

  • spori i nesigurni u čitanju, (posebno glasnom),
  • teškoće u razumijevanju pročitanog, a time i donošenju zaključaka,
  • problemi u dekodiranju novih znanstvenih riječi, terminologije, činjenica,
  • brzo zaboravljanje naučenog - teško nalaženje nečeg što su već radili u knjizi,
  • siromašne strategije pohranjivanja informacija u dugotrajnu memoriju,
  • teškoće u brzom pisanju (hvatanje bilješki) - ne mogu slušati i pisati u isto vrijeme,
  • teškoće u samostalnom pismenom izražavanju (slaganje ideje i koncepta, upotreba rječnika, gramatike i sintakse),
  • teškoće u organizaciji učenja, projekata, baze podataka,
  • problemi povezani s rukopisom (neurednost, nečitljivost),
  • moguća "obrtanja" kod služenja kalkulatorom,
  • teškoće u generaliziranju i primjenjivanju novih pravila,
  • problemi tijekom rada u okolini punoj buke ili drugih podražaja,
  • potreba da im se informacija kaže više puta,
  • zbog sporog čitanja i slabijeg razumijevanja stalno su u vremenskom "tjesnacu",
  • obično imaju teškoće i u učenju stranih jezika.

 

 

JE LI TO DOISTA DISLEKSIJA ?

Tijekom školovanja, mnoga djeca u određenim fazama griješe i pokazuju simptome koji se spominju uz disleksiju, a nemaju disleksiju. Vrlo je važno, posebno za učitelje, prepoznati o kojim je teškoćama riječ kako bi se mogao prilagoditi način rada i pomoći djeci koja imaju teškoće.


Uočene su tri osnovne skupine djece s teškoćama u čitanju i pisanju:

1. DJECA KOJA IMAJU PROLAZNE TEŠKOĆE
U ČITANJU I PISANJU

- Djeca koja dolaze iz sredine što im ne pruža dostatno stimulacije za razvoj vještina potrebnih za usvajanje čitanja i pisanja - pedagoški zapuštena djeca.
- Djeca koja su u fazi početnog čitanja i pisanja često bila odsutna iz škole zbog bolesti i sama ne mogu nadoknaditi propušteno.
- Djeca koja su "psihički odsutna" iako su redovito na nastavi; uzroci mogu biti različiti (emocionalne teškoće zbog situacije u obitelji - preseljenja, razvod roditelja ... ).
- Nedostatno "zrela" djeca kojima je tempo odvijanja nastave prebrz, a metodički postupci ne odgovaraju njihovu kognitivnom stilu.
- Djeca s blažim pasivnim ili aktivnim poremećajima u ponašanju - u otporu su ili agresiji i čim se ukloni uzrok takva ponašanja, i rezultati u radu su bolji.

Sva ova djeca imaju normalno razvijene intelektualne sposobnosti i sposobnosti za usvajanje čitanja i pisanja. Pomoć im se može pružiti usporavanjem procesa usvajanja čitanja i pisanja, dopunskim radom i vježbama. Problemi uglavnom nestaju uz pravi tretman.

2. DJECA KOJA IMAJU TRAJNE TEŠKOĆE U ČITANJU ILI PISANJU UZ OPĆENITO DOBRE SPOSOBNOSTI - DISLEKSIJA

Kod ove djece su izrazito smanjene sposobnosti usvajanja pravilnog čitanja i pisanja, simptomi su jači, brojniji i dulje traju. Opće sposobnosti su prosječne ili natprosječne. Djeca iz ove skupine vrlo su brzo u opasnosti da zaostanu i u ostalim područjima u kojima je važno čitanje i pisanje.

Ubrzo počinju razvijati različite kompenzatorne mehanizme kako bi prikrili svoje teškoće, i ako im se ne pruži odgovarajuća pomoć, postaju neuspješni i tako se osjećaju. Potrebne su im posebne vježbe sa stručnjacima i velika podrška okoline.

3. DJECA KOJA IMAJU TRAJNE TEŠKOĆE U ČITANJU I PISANJU U OKVIRU OPĆENITO SMANJENIH SPOSOBNOSTI

Veoma teško svladavaju sve školske vještine - čitanje, pisanje, računanje, i tijekom cijelog školovanja imaju probleme zbog toga. Potrebno im je odrediti stvarne sposobnosti i prema tome im omogućiti oblik školovanja uz program primjeren njihovim sposobnostima.


Učitelji bi trebali znati osnovne karakteristike djece iz ovih skupina kako bi na vrijeme prepoznali vrstu teškoće i izbjegli pogreške svrstavajući dijete u pogrešnu skupinu.

................................................POČETAK STRANICE