DISLEKSIJA I ČITANJE
Ines Galić-Jušić, prof.logoped
Kako
sve djeca mogu vidjeti slova, riječi, rečenice,
redoslijede rečenica, tekst?
Na ovo nam pitanje
djeca mogu dati najrazličitije odgovore. Neka će nam reći da vide riječ
koja se okreće u različitim smjerovima, da slova plešu. Da se rečenice
stapaju. Da uopće ne vide niti jednu točku ili zarez i da uopće ne mogu
pratiti pogledom riječi prema krajevima rečenica. Da im pogled poskakuje.
Da nikako ne mogu uhvatiti red.
Jedan je dječak uporno odbijao slogovno čitanje i slovkao je i onda kada je po njegovu dobrom razumijevanju pročitanog i po ovladavanju značenjem i gramatičkim ustrojem rečenice, bilo jasno da bi mogao puno brže čitati samo ako prestane iščitavati slovo po slovo. On je to ovako komentirao: "Ali ja samo tako mogu zaustaviti ta slova koja poskakuju, ona će mi opet pobjeći ako ih ne čitam jedno po jedno, i ja namjerno neću nikad početi čitati drukčije jer ovako barem znam što sam pročitao."
Kako sve djeca s disleksijom mogu čitati?
Djeca s disleksijom
mogu čitati na mnogo različitih načina jer je disleksija skup različitih
simptoma i različitih stupnjeva svih tih simptoma.
Neko će dijete recimo, iščitavati slovo po slovo, čitat će sporo, ali
će razumjeti većinu riječi jer ima bogat rječnik. Poneke će riječi izokretati
zbog sličnosti oblika ili nemogućnosti da otkrije redoslijed slijeva nadesno
za riječi "do" i "od", no pomoći će mu okruženje u
tekstu ili kontekst pa će sve opet dobro posložiti i, unatoč velikoj sporosti,
moći će razumijevati tekst. Ako se u tekstu neke riječi stalno ponavljaju,
neka će ih djeca drugi ili treći put odmah vidjeti i pročitati tečno,
a neka će ih tegobno svaki put iščitavati kao da ih vide prvi put. Tu
se pojavljuje ono što nazivamo radnom memorijom ili sposobnošću lakog
dosjećanja i aktivne uporabe onoga što se nekoliko trenutaka prije toga
čulo, čitalo ili spomenulo, što uz jezičnu kompetenciju i perceptivne
osobitosti u najvećoj mjeri utječe na stupanj same disleksije i na mogućnosti
njezina lakšeg ili težeg otklanjanja tijekom terapije.
Ima i situacija kad će dijete čitati slogovno i ponekad gotovo tečno čitati,
a onda će se zaglaviti na nekoj riječi koju ne razumije i nakon toga će
izgubiti nit razumijevanja pročitanoga. Poneka se djeca jako teško mogu
koristiti kontekstom jer im je rječnik oskudan, ili teško razumiju neke
odnose među riječima, pasivne oblike glagola ili ne mogu domisliti nastavak
riječi ako u brzini čitanja pogledom obuhvate samo korijen riječi, kao
što se to događa prosječno dobrom čitaču. Dakle, ta djeca, jednostavno,
moraju pročitati svaki dio riječi jer im ono jezično, gramatičko znanje
ne omogućuje rekonstruiranje ostatka riječi.
To možemo vidjeti na primjerima
čitanja sljedećeg teksta:
"Bili smo na izletu u Botaničkom vrtu, gdje
smo promatrali ribe u ribnjaku i vidjeli mnoge ribe kako ga brzo preplivavaju.
Neke su ribe bile više u dubini, a neke su plivale po površini ribnjaka."
Neko će dijete u ovim rečenicama oba puta tegobno iščitavati riječ "ribnjak"
iako je za očekivati da će je lakše pročitati nakon što je pročitalo riječ
"riba" i da će mu ta osnova omogućiti da samo ovlaš pogleda
riječ "ribnjak" i domisli njezin krajnji oblik ili nastavak
"a" za genitiv jednine u "ribnjaka". Riječ "preplivavaju"
isto bi mogla biti shvaćena prema kontekstu jer se spominju ribe i ribnjak,
ali će ona ponekad biti gotovo nepremostiva teškoća i za izgovor i za
razumijevanje. Neko će je dijete započeti čitati, onda će odustati i izostaviti
s rupom u razumijevanju značenja i riječi i rečenice, a neko će je pretvoriti
u "plivaju" ili, češće, u "pliva". Ako u trenutku
kad je dijete izostavilo takvu jednu tešku riječ ili zastalo u čitanju
pitamo što doista vidi kad je pročitalo tu rečenicu, ono će nam točno
na tom mjestu koje nije pročitalo reći da ima praznu sliku, a konačna
slika cijele rečenice može zbog toga biti posve drugačija od stvarnog
značenja rečenice. Tako dijete može reći da ribe, recimo, samo plivaju
po ribnjaku, što je drugo značenje od onoga da ga one preplivavaju.
Ona djeca koja sporo čitaju i imaju slabiju radnu memoriju će riječ "ribnjak",
ako se pojavi i dalje u tekstu, dakle i treći i četvrti put čitati jednako
sporo i teško kao i prvi put.
Primjeri kako sve može zvučati ono što djeca čitaju
1. Tekst "Prostorno
učenje" iz časopisa Drvo znanja:
"Dobro pamćenje osnova je mnogih oblika učenja i mnoge životinje zapanjujuće
dobro pamte određene oblike informacija. Losos pamti okus rijeke u kojoj
je rođen, ženka tuljana zna točan položaj svog mladunca u brojnoj koloniji
ženki i mladunaca."
ČITANJE DJEČAKA IZ PETOG RAZREDA:
Dobro pamćenje osnova je mnogih oblika učenja i
mnoge životinje za-pa-... ne mogu ja to pročitati (uzdah muke,
pokušava još jednom) za-pa nju-juće od-bro
("do" postaje "od"; nakon stanke ponavlja točno) dobro
pamte određene oblike informacija. Losos pamti oku-s rijeke u kojoj rođen
ženku tuljana zana (Izostavlja pomoćni glagol "je" i
nastavlja s dijelom rečenice iza zareza, pravi stanku jer ne uspijeva
povezati prvi dio rečenice s drugim, mijenja riječ "ženka" u
"ženku" i riječ "zna" u "zana", i tu prestaje
razumijevanje pročitanog. Tada ponovo pokušava.) Losos
pamti oku-s rijeke u kojoj je rođen, ženku tuljana zna točan položaj svojih
mladunca u brojnoj koloniji ženki i mula- mladunca. (U ponovnom
pokušaju dobro iščitava veći dio rečenice, "mladunaca" započinje
s "mula", a onda se dosjeća da je to "mladunaca",
ali izostavlja "a".)
---------------------------------------------------------------------------------------------
2. Tekst "Gospodin Nosko traži prijatelja":
"Jedne noći je hodajuće drvo gospodina Noska ponovo otišlo do nastambe
gavranova. Gospodin Nosko je bio jako sretan kad je to vidio. Ali je onda
iz prkosa rekao sam sebi da više nikad prvi neće prići gavranu. Gavran
bi se njemu trebao ispričati. Ali gavran nije došao. Dugo nije došao.
Tako dugo dok gospodin Nosko nije postao nestrpljiv i ipak otišao k drugim
gavranima i pitao gdje je njegov prijatelj."
ČITANJE DJEVOJČICE IZ PETOG RAZREDA:
Jedne noći hodati će drvo gospodina Noska ponovo
da (Zastaje, čita prvi dio riječi "nastamba", ali je
ne može iščitati, odustaje i izgovara: "nasta
") nastave
gavrana. ("Nastamba" je pretvorena u riječ "nastave"
i rečenicu nije razumjela.) Gospodin Nosko bio je
jako sretan kad je to vidio, ali je on (Stanka, razmišlja je li
to "b" ili "d".) onda iz - izprosio
i rekao sam sebi da više nikad neće prići gavranu. (Riječi "iz
prkosa" pretvorene su u "izprosio" što nije ugrozilo razumijevanje
ostatka rečenice.) Ali gavran nije došao. Dugo nije
došao tako dok gospodin Nosko nije po, nestao i ipak otišao drugim gavranima
i pitao gdje je njemu prijatelj. (U drugoj se rečenici briše točka,
i ona se stapa s trećom, riječi "postao nestrpljiv" se stapaju
inverzijom u "nestao", riječ "njegov" postaje "njemu",
što sve zajedno prilično narušava razumijevanje.)
---------------------------------------------------------------------------------------------
3. Tekst:
"Što se nalazi u unutrašnjosti podmornice?" iz Dječje enciklopedije:
"Kada se spremnici za balast napune morskom vodom, podmornica postaje
teža od vode koja je okružuje te tone. Kada se u spremnike pumpama dovede
zrak i tako izbaci voda, podmornica gubi na težini pa se uzdiže na površinu."
ČITANJE DJEČAKA IZ TREĆEG RAZREDA:
K-a-d-a se spremi za da-dalast n-ap-u-n-i m-o-r-s-k-e
vode podmornica p-o-s-tav-i se te, teža do-od vode koja je o-k-r-u-ž-u-j-e
u-z-di-ž-e (Gubi smisao i provjerava je li preskočio red, vraća
se.) okru-žuje te tone. (Čita slovo po slovo,
riječ "balast" zbog zamjene "d" i "b" pretvara
u "dalast", razumije rečenicu i na pitanje što je to dalast,
odgovara da je to neko specijalno gorivo koje je teško da podmornica može
biti što teža.) Kada se u s-p-r-e-m spremnike pu-mpa
pumpa bo-do-v-dovede z-r zrak i tako i-z-da-c-i izbaci voda podmornica
g-ub-i pa se uz-bi-ž-e uzdiže na p-o-vr-š-i-n-u. (Nastavak čitanja
pokazuje da dječak jako dobro vlada kontekstom i mada počinje iščitavati
"sprem", jako se brzo prisjeća da je to riječ "spremnike".
Iako preskače dio rečenice: "gubi na težini", nastavlja uz razumijevanje
dalje. Riječ "uzdiže" počinje krivo čitati jer se "d"
pretvara u "b", ali opet, zbog dobrog kontekstualnog razumijevanja,
brzo je prepravlja u "uzdiže".)
DEFINICIJE
DISLEKSIJE
BITNA OBILJEŽJA DISLEKSIJE
DISLEKSIJA U ŠIREM I UŽEM SMISLU
UZROCI DISLEKSIJE
UTJECAJ
JEZIKA I NAČINA POUČAVANJA ČITANJA I PISANJA NA DISLEKSIJU
DISLEKSIJA I ČITANJE
DISLEKSIJA I PSIHOLOŠKI PROBLEMI
ODNOS DISLEKSIJE I DRUGIH TEŠKOĆA